Zelena mreža PGŽ: Hoćemo li očuvati more, šume i planine ili ih zamijeniti infrastrukturom koja nam dugoročno ne donosi korist
Rijeka, 4, lipanj 2026.
Povodom Svjetskog dana okoliša (5. lipnja), Zelena mreža Primorsko-goranske županije uputila je otvoreno pismo sugrađanima Kvarnera, stanovnicima cijele Primorsko -goranske županije.
U pismu upozorava na ključne izazove i prioritete za našu regiju: od potrebe za zaustavljanjem širenja fosilne infrastrukture na Kvarneru i preispitivanja velikih cestovnih projekata, do nužnosti razvoja građanske energije, lokalne proizvodnje hrane (koja u PGŽ iznosi kritičnih manje od 1%) te održivog turizma.
Zelena mreža želi informirati javnost i potaknuti javnu raspravu te pozvati građane, ali i donositelje odluka, na preuzimanje odgovornosti za prostor i resurse o kojima ovisi kvaliteta života u našoj županiji.
Pismo prenosimo u cijelosti:
“Primorsko-goranska županija ima jednu od najvrjednijih prirodnih pozicija u Europi: more, šume i planine u neposrednom suživotu s urbanim prostorom. To nisu apstraktne vrijednosti, nego konkretni resursi o kojima ovise naša kvaliteta života, zdravlje i budućnost ove županije. Pitanje je jednostavno: hoćemo li ih očuvati ili postupno zamijeniti infrastrukturom koja nam dugoročno ne donosi korist?”, poručili su iz Zelene mreže PGŽ.
“Zelena mreža Primorsko-goranske županije smatra da je vrijeme za jasne prioritete i zalažemo se za sljedeće:
- Zaustavljanje širenja fosilne infrastrukture na Kvarneru
Novi plinovodi, povećanje LNG kapaciteta i intenziviranje brodskog prometa dodatno vežu regiju uz energetsku paradigmu koja ima ograničen rok trajanja te predstavlja rizik za okoliš.
Takva ulaganja dugoročno degradiraju prostor, a lokalnom stanovništvu ugrožavaju opstanak te ne donose stvarnu korist. Razvoj treba usmjeriti prema rješenjima koja čuvaju more, prostor i zdravlje ljudi. U svijetu bez fosilnih goriva koji dolazi, naša je odgovornost osigurati da djeci ostavimo zdrav okoliš i održive temelje za kvalitetan život.
- Transparentnu i javnu raspravu o strateškim projektima
Veliki energetski i infrastrukturni projekti imaju snažan utjecaj na prostor i okoliš, a visoka potrošnja energije i zahvati u prostoru ugrožavaju zelenu infrastrukturu – bioraznolikost, šume, more i zelene površine – koja je temelj kvalitete života u našoj regiji.
Opravdanost velikih prometnih zahvata u osjetljivim područjima mora se ozbiljno preispitati. Planirana dionica Križišće – Žuta Lokva zahvaća rijetko naseljen, ali prirodno vrijedan prostor koji bi u budućnosti mogao biti ključan za lokalnu proizvodnju hrane, osobito u regiji s vrlo ograničenim poljoprivrednim resursima.
Građani imaju pravo znati:
- tko donosi odluke
- koje su stvarne koristi za lokalnu zajednicu
- koji su dugoročni troškovi i rizici.
Bez otvorene rasprave, takve odluke ne mogu imati društveni legitimitet.
- Razvoj lokalne i građanske energije
Već preko 40 000 kućanstava u RH proizvodi vlastitu energiju iz sunca, a što ih je više i u PGŽ, to je naša županija sigurnija i neovisnija.
To je smjer koji treba sustavno razvijati:
- decentralizirana proizvodnja
- veća energetska samostalnost građana
- smanjenje ovisnosti o velikim sustavima.
- Jačanje lokalne proizvodnje hrane
Uvozimo većinu hrane, dok betonizacijom trajno gubimo potencijalne poljoprivredne površine. PGŽ proizvodi manje od 1% hrane koju konzumiramo, zbog čega sigurnost opskrbe hranom u nestabilnim globalnim uvjetima postaje strateško pitanje.
Potrebno je:
- poticati lokalne proizvođače, posebno u uzgoju voća, povrća i žitarica
- čuvati poljoprivredno zemljište
- razvijati održive modele proizvodnje hrane.
- Obrazovanje za stvarne izazove budućnosti
Djeca koja danas odrastaju živjet će u drugačijim uvjetima nego mi danas i suočavati se s posljedicama klimatskih promjena (nedostatak hrane, ekstremne vremenske prilike – toplinske valove, vrućine/suše, bujične poplave, dizanje razine mora).
Obrazovanje (formalno i neformalno) ima ključnu ulogu u pripremi djece za:
- klimatske promjene
- odgovorno korištenje resursa
- lokalnu održivost i suradnju.
- Održivi turizam
Turizam u PGŽ-u snažno je razvijen, ali u pojedinim područjima dolazi do preopterećenja prostora, infrastrukture i prirodnih resursa. Bez jasnog upravljanja i zaštite prostora, postoji rizik gubitka kvalitete života lokalnog stanovništva i dugoročne atraktivnosti destinacije, a time i zarade od koje mnogi žive.
Potrebno je:
- razvijati turizam u skladu s kapacitetima prostora i infrastrukture
- očuvati more, obalu i prirodne resurse kao temelj turističke ponude
- poticati modele održivog i cjelogodišnjeg turizma koji donosi korist lokalnoj zajednici.
Održivi modeli već postoje i razvijaju se u našoj zajednici, ali bez jasne i dosljedne podrške javnih politika teško mogu napredovati, osobito ako su izloženi dodatnim preprekama.
Ako želite kvalitetniji život za sebe, svoju djecu i unuke, uključite se u razgovor o budućnosti županije. Obratite se vijećnicima, gradonačelnicima, načelnicima, županu i saborskim zastupnicima.
Pasivnost nas skupo košta. Ako samo promatramo, dopuštamo da se naši prioriteti i javni novac kroje bez nas. Kada se šteta učini, kasno je za žaljenje, zato moramo reagirati odmah. Pratite planove, zahtijevajte jasna objašnjenja o planiranim investicijama i razvojnim prioritetima i ne šutite. Naš glas mora biti pravodoban, jasan i uporan.
Pridružite se radu Zelene mreže PGŽ-a, zajedno možemo više!”, poručuju iz Zelene mreže PGŽ.
Zelena mreža Primorsko-goranske županije je neformalna zajednica građana, organizacija i lokalnih inicijativa na području Primorsko-goranske županije osnovana 2023. godine, koja provodi i podržava aktivnosti koje grade otpornije, solidarnije i ekološki održivije društvo kroz relevantne edukacije, akcije i zagovaračke aktivnosti.
Članak je prenesen iz Novog Lista /novilist.hr/